OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA PRVE POMOĆI 14.RUJNA 2013.

 “Prva pomoć i sigurnost na cestama” međunarodna je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prve pomoći s ciljem promicanja odgovornog ponašanja u prometu i poticanju građana na učenje vještina prve pomoći. Budući da prometne nesreće predstavljaju veliki svjetski i javnozdravstveni problem s dalekosežnim socijalnim i ekonomskim posljedicama, bila je to prigoda da se ukaže na važnost pružanja prve pomoći i najvažnijeg koraka u spašavanju ljudskih života. Bez reakcija i primjena pravilnih postupaka osoba koje se zateknu na licu mjesta za vrijeme čekanja dolaska hitne službe može značajno smanjiti broj smrtnih slučajeva i ozljeda kao i dugoročne posljedice.

Prigodom obilježavanja Svjetskog dana prve pomoći, Gradsko Društvo Crvenog križa Split sa svojim mladima Kluba GDCK i Klubom spasioca GDCK “ST GALEBOVI” izveli su pokaznu vježbu pružanja prve pomoći u simuliranoj prometnoj nesreći sa više ozljeđenih osoba. Uz obilježavanje tog dana djelatnici GDCK-Split i volonteriza građane grada Splita organizirali su i besplatno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi, a mladi GDCK Split djelili su i pisane materijale o važnosti  pružanja prve pomoći u spašavanju života ljudi. 

Ovisnost o kockanju

OVISNOST O KOCKANJU        

  • PATOLOŠKO KOCKANJE
  • KOMPULZIVNO KOCKANJE
  • PROBLEMSKO KOCKANJE

Patološko kockanje je poremećaj koji se sastoji od čestih, ponavljanih epizoda kockanja koje dominiraju životom osobe, sve do oštećenja socijalnih, radnih, materijalnih te obiteljskih vrijednosti i obveza.

  • U Međunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB-10 ( F 63.0, Z 72.6) i DSM-IV-TR ( 312.3), Patološko kockanje je kao jedna od šest kategorija svrstano u poglavlje  Poremećaj kontrole poriva“

Nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog poriva ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu i koji je obično obilježen ugodom, nakon što se izvede. U većini poremećaja kontrole poriva, osoba ima rastući osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije, a za vrijeme samog čina osjeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Nakon čina mogu se, ali i ne moraju, javiti žaljenje, predbacivanje ili osjećaj krivnje.

Patološko kockanje treba razlučiti od društvenog i profesionalnog kockanja.

klok 01Društveno (socijalni tip) kockanja je tipično među prijateljima ili kolegama i traje kroz ograničeno razdoblje, s predviđenim i prihvatljivim gubicima. Dakle, oni toleriraju gubitke.

U profesionalnom kockanju rizici su ograničeni, a stega je bitna. Neke osobe mogu imati probleme povezane s kockanje (npr. Kratkotrajan „lov na gubitke“ ili gubitak kontrole) koji ne zadovoljavaju u potpunosti kriterije za Patološko kockanje.

EPIDEMIOLOGIJA

  • Nema pouzdanih podataka o raširenosti ovisnosti o kockanju- procjenjuje se da prevalencija iznosi 1 do 3 posto populacije odraslih.
  • Posljednjih godina se povećava broj osoba koje imaju probleme s kockanjem te se i dalje očekuje rast.
  • Postoje razlike u prevalenciji i vrsti kockanja:
    –  profesionalni kockari, povremeni „rekreativni“
    – kockari, ozbiljniji društveni kockari, kompulzivni kockari.

ETIOLOGIJA

  • Prisutni biološki, psihološki i socijalni elementi.
  • Biološki – genska predispozicija ( 25% kockara)
  • Psihološki – nezadovoljstvo, dosada, osamljenost, tjeskoba, osjećaj promašenosti izloženost kritici, sebičnost, depresija,…
  • Socijalni- teškoće u obiteljskom i prefesionalnom funkcioniranju,  dostupnost,…

TIJEK POREMEĆAJA

  • Muškarci obično počinju kockati još u adolescenciji, žene kasnije.
  • Tijek poremećaja je progresivan- patološko kockanje.
  • Tri faze poremećaja – pobjednička, gubitnička i očajnička faza.
  • Traženje pomoći- krizni trenutak u kojem posljedice kockanja  postaju nepodošljive.

POSLJEDICE

  • financijski problemi
  • Obiteljski i partnerski problemi
  • Radni problemi
  • Problemi sa zakonom
  • Problemi fizičkog zdravlja
  • Psihijatrijski problemi
  • Multifaktorijalni uzroci poremećaja zahtjevaju multidisciplinarni pristup liječenju i rehabilitaciji ovisnika o kockanju.
  • Interdisciplinarna suradnja u izradi individualnog terapijskog plana,( Liječnik obiteljske medicine koji prepoznaje problem, komunicira s članovima obitelji i konačno ga upućuje psihijatru. Spec. psihijatar koji prepoznaje i liječi ovisnost o kockanju i neki drugi duševni poremećaj).
  • Nužnost posebnih terapijskih klubova za populaciju ovisnika o kockanju doprinosi uspješnosti liječenj i rehabilitaciji.

 

Gradskom Društvu Crvenog križa Split djeluje Klub ovisnika o kockanju KLOK,  ponedjeljkom od 18.00-19.30. Sve potrebne informacije možete dobiti od  stručnih djelatnica kluba Zdenka Rogošić, dr.med. Silvana Nikolić Perasović, dipl. sociolog na tel. 021/494-986 i putem e-maila: gdckzdravstveni@gmail.com