Čak šesto godina otkad je, primjerice, Dubrovačka republika ukinula ropstvo, ono je do danas ostalo veliki problem, a pojavljuje se u raznim perfidnim oblicima, kazala je sociologinja Silvana Nikolić, voditeljica službe Rada s mladima Gradskog društva Crvenog križa Split, na prigodnom predavanju održanom u splitskom Klubu mladih. Povod je Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima, koje se obilježava 18. listopada.
Izbjeglička kriza, dakako, kumovala je dodatno širenju ovoga problema, i to zbog velike cirkulacije mahom ranjivih i obespravljenih ljudi. U 2015. godini na području Hrvatske zabilježeno je trideset i osam žrtava trgovine ljudima, od čega us njih 35 državljani Hrvatske. U razdoblju od 2002. do 2015. godine bile su 222 žrtve, a sedamdeset posto njih bili su Hrvati – podaci su koje su iznijeli voditelj Odjela za nazor organiziranog kriminaliteta PU splitko dalmatinske Domagoj Zaradić i voditelj Odjela prevencije Paško Ugrina.
Ovo je problem na koji posebno osjetljivi trebaju biti mladi. Seksualna eksploatacija je najčešća kod trgovine ljudima, no ulaskom u EU i proširenjem tržišta postoji niz stvari na koje treba obratiti pozornost kako ne bismo bili grubo prevareni i našli se u ulozi žrtve. Prije svega, ne nasjedajte na odlično plaćene poslove koji hitno trebaju radnu snagu, i to bez ikakvih kvalifikacija, bježite i od onih poslodavaca o kojima su vam podaci nejasni ili ih ne možete provjeriti, a ako dođete u kontakt s njima nikako im nemojte predati putovnicu i kopirajte vlastitu dokumentaciju – neki su od savjeta stručnjakinje iz Crvenog križa koja u nekoliko srednjih škola drži učenicima trećih razreda preventivne radionice kako bi oni znali izbjeći potencijalne zamke na početku puta u vlastitu samostalnost.
Da se na preventivi i prepoznavanju mogućih opasnosti treba ustrajno raditi, složili su se i djelatnici PU splitsko dalmatinske, dajući još neke smjernice… Trgovci ljudima mogu biti bilo koje osobe ukljućujući prijatelje ili poznanike. Njihov ciklus trgovanja ljudima odvija se uglavnom po šabloni po kojoj vrbuju ljude, u čemu znaju biti vrlo strpljivi dok ne pridobiju povjerenje žrtve. Potom je na redu transport osobe, a onda je na redu eksploatacija koja podrazumjeva nasilje, zlostavljanje, slamanje otpora – poručili su govornici, ističući kako su češće mete ropstva modernog doba socijalno osjetljive i manje obrazovane kategorije ljudi.
Uz seksualna i poslovna iskorištavanja, ljudi se iskorištavaju i za razne druge stvari, od prosjačenja, lažnih usvajanja, lažnih i prisilnih brakova, pornografije, prisilne prostitucije, trgovine ljudskim organima – kazala je Silvana Nikolić, uz napomenu kako se protiv ovakvih oblika zlostavljanja treba sustavno boriti, sve i da postoji samo jedna žrtva, jer nitko ne zaslužuje proživjeti užas koji ide pod ruku s obavljanjem poslova iz sfere trgovanja ljudima.
_
Članak preuzet iz tiskovnog izdanja Slobodne Dalmacije
Autor članka: Anita Matić