Započela obuka budućih članova Interventnog tima Crvenog križa Split

Osnovnim tečajem Prve pomoći započela je obuka kandidata za Interventni tim Crvenog križa Split. U ponedjeljak 17. listopada održan je prvi dio edukacije iz područja prve pomoći tzv. modul A, koji je za 20-ak polaznika održala dr. Zdenka Rogošić, voditeljica Službe zdravstvenih programa Gradskog društva Crvenog križa Split, a edukacija iz programa prve pomoći nastavit će se 24. listopada kroz modul B. Cjelokupna obuka kandidata za Interventni tim bit će održana kroz listopad i studeni, a u njoj sudjeluju djelatnici i volonteri koji se samostalno odlučuju na obuku i pridruživanje Interventnom timu te se zainteresirani kandidati još uvijek mogu prijaviti na e-mail: tanja.marinkovic@hck.hr.

Prijava treba sadržavati:

  • Ispunjeni Prijavni obrazac (preuzmi ovdje)
  • Motivacijsko pismo
  • Dokaz o punoljetnosti (dostavlja se na uvid prilikom potvrde sudjelovanja).

Kandidati koji ispunjavaju navedene kriterije pisanim putem bit će obaviješteni o daljnjim uputama.

Naime, 28. rujna Gradsko društvo Crvenog križa Split, objavilo je Javni poziv za prijave svim zainteresiranim građanima/kandidatima za obuku za Interventni tim koji djeluje u izvanrednim i kriznim situacijama, kao dio sustava Civilne zaštite. Gradsko društvo Crvenog križa Split  sastavni je dio Županijskog Interventnog tima za djelovanje u katastrofama. Riječ je o skupini obučenih i opremljenih djelatnika i volontera Crvenog križa s područja Splitsko-dalmatinske županije koji nakon završene obuke stječu vještine i znanja za djelovanje u katastrofama s ciljem pomoći ugroženom stanovništvu.

Obuka za Osnovnu jedinicu Interventnog tima namijenjena je svim punoljetnim građanima koji žele steći znanja i vještine za djelovanje u kriznim situacijama i postati član Interventnog tima, a obuka koja je u tijeku redovna je aktivnost Crvenog križa kojom se kontinuirano ulaže u znanja, ljude i opremu s ciljem boljeg rada jednako u miru i u izvanrednim situacijama.

1 2 3 4 5

Na splitskoj rivi obilježen Svjetski dan oživljavanja

Uoči Svjetskog dana oživljavanja, koji se obilježava 16. listopada, Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Split na splitskoj rivi održao je javno-zdravstvenu akciju. Tom  prigodom građanima su podijeljeni informativni letci o važnosti i načinima brzog reagiranja u slučaju potrebe oživljavanja, a predstavnici Hitne pomoći i Crvenog križa bili su dostupni za pitanja i upute.

Osim toga, održana je i demonstracija oživljavanja unesrećene osobe te upotreba automatskog vanjskog defribilatora (AVD) čime se može spasiti život osobi koja je doživjela iznenadni srčani zastoj, a građani su mogli sudjelovati u pokaznoj vježbi u radu s defibrilatorom i simulaciji tehnike oživljavanja na profesionalnim lutkama.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzročnik smrti, a brzom reakcijom unutar tri do pet minuta i ranom defibrilacijom moguće je spasiti život ili smanjiti posljedice bolesti, što je razlog održavanja ovakve demonstracijske vježbe.

AVD uređaj dostupan je na javnim lokacijama, jednostavan je za upotrebu, procjenuje srčani ritam i daje upute za reanimaciju na hrvatskom jeziku. U Splitu su uređaji dostupni na sljedećim lokacijama:
– Ljekarna Farmacia (Pazar, Hrvojeva 2)
– Bazeni Poljud (VIII. Mediteranskih igara 21)
– Zapadna obala (u prostorijama Splitske obale d.o.o.)
– Turistička zajednica na Rivi (Obala Hrv. narodnog preporoda 9)
– Ribarnica – glavni ulaz (Obala kneza Branimira 17)
– Zgrada Gradske uprave (Obrov 2).

Cilj akcije je podizati svijest u društvu o srčanom zastoju, a ovogodišnji moto je: “Svi građani svijeta mogu spasiti život“.

01 02 03 04 05 06 07

Obilježen Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa u O.Š. Brda u Splitu

U Osnovnoj školi Brda 13. listopada obilježen je Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa. Osnovnoškolcima su prezentirane službe koje djeluju unutar sustava Civilne zaštite (112), u cilju upoznavanja s osnovama kriznog ponašanja, a posebno u kontekstu potrebe hitnog odgovora. U programu su sudjelovali Ravnateljstvo Civilne zaštite Split, koje je i organizator ovog obilježavanja, zatim Javna vatrogasna postrojba Grada Splita, Hrvatska gorska služba Split spašavanja te Gradsko društvo Crvenog križa Split.

Ispred Crvenog križa u programu su sudjelovali Andrej Kovač i Lara Barić. Kovač, član Interventnog tima, približio je ulogu Crvenog križa u kriznim situacijama, posebno katastrofama, a Lara Barić učenike je upoznala s radom i službama Crvenog križa. Osim toga, upoznala ih je s ruksakom za krize nazvanim SET2GO. Riječ je o tzv. obiteljskom ruksaku za krizne situacije koji sadržava osnovne artikle nužne za prve trenutke nakon kriznog događaja, a među njima džepnu bateriju, kutiju za lijekove, navlaku za mobitel/dokumente, džepni nož, upaljač, zviždaljku/privjesak, kabanicu, sapun, četkicu za zube, repelent gel… Riječ je o projektu Hrvatskog Crvenog križa koji želi potaknuti svijest o potrebi pripreme takvog ruksaka za krizne situacije u svakom domu.
Tom prigodom učenicima su podijeljeni edukativni tiskani materijali Crvenog križa za potrebe dodatnog rada i učenja.

os-brda-01 os-brda-02 os-brda-03 os-brda-04 os-brda-05 os-brda-06

50. akcija “Solidarnost na djelu”

U četvrtak, 13. listopada 2022. godine diljem Hrvatske provest će se 50. humanitarna akcija „Solidarnost na djelu. Riječ je o najstarijoj zajedničkoj akciji svih društava Hrvatskog Crvenog križa, a namijenjena je ljudima u potrebi.

Financijska sredstva prikupljat će se putem novčanih bonova od pet i jedne kune te putem uplata na žiro račune društava Crvenog križa. Od prikupljenih sredstava nabavit će se humanitarna pomoć sukladno potrebama korisnika na terenu: hrana, higijena, peći na drva i ogrjev i slično.

Materijalna dobra poput odjeće, obuće, hrane i higijene, prikupljaju se u društvima Crvenog križa te na drugim mjestima na kojima će gradska društva organizirati prikupljanje.

Osim navedenoga, u akciji „Solidarnost na djelu“, a u sklopu projekta „Vaš dar za pravu stvar“, prikupljaju se i osnovni prehrambeni proizvodi (sol, brašno, ulje, šećer, riža, tjestenina, juhe u vrećici, riblje i mesne konzerve) u trgovinama Kauflanda u razdoblju od 10. do 16. listopada. Hrvatski Crveni križ i Kaufland akciju provode u Kaufland trgovinama u: Dugom Selu, Biogradu na Moru, Bjelovaru, Čakovcu, Đakovu, Karlovcu, Koprivnici, Kutini, Makarskoj, Novoj Gradiški, Osijeku, Poreču, Požegi, Puli, Rijeci, Rovinju, Samoboru, Sinju, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Trogiru, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru, Zadru, Zaboku, Zagrebu i Zaprešiću.

Uz osnovni cilj – prikupljanje dobara za osobe u potrebi, jednako je važno i poticanje solidarnosti, posebno među mladima. Stoga, uključimo se i ovoga puta vođeni geslom naše akcije „Ne dvoji, za drugog izdvoji“.

Solidarnost-na-djelu

Gradsko društvo Crvenog križa Split ovu humanitarnu akciju provodi prikupljanjem osnovnih, nekvarljivih prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština u trgovni Kaufland u vremenu od 10. do 16. listopada, a akciji su se priključile i brojne splitske osnovne i srednje škole koje će tijekom listopada i studenog također prikupljati navedene artikle, a sve s ciljem kako bi pomogli socijalno najugoženijim obiteljima na području grada Splita! Hvala vam na vašem doprinosu!

Razgovor s pročelnicom Zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Split doc. dr. sc. Slavicom Dajak

U listopadu, mjesecu darivatelja krvi, predstavljamo pojedince, grupe i organizacije koji čine dio velikog humanog lanca od darivatelja do bolesnika. Niz razgovora započeli smo s Larom Barić i Žanom Kožul, našim kolegicama koje vode Službu dobrovoljnog davanja krvi Crvenog križa, a nastavljamo s pročelnicom Zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Split doc. dr. sc. Slavicom Dajak

DDK-Slavica-Dajak

Kao liječnica više od 20 godina se bavite transfuzijskom medicinom? Kako ste odabrali taj put kao liječnica i što je najvažnije što ste u toj grani medicine otkrili kao stručnjak, praktičar?

Transfuzijska medicina mi je bila nepoznanica, više sam bila svjesna da je to laboratorijski rad i rad s darivateljima, ali što me konkretno čeka nisam znala. Znala sam da nema pacijenata i to mi je u početku nedostajalo. Međutim, našla sam nešto drugo, radovao me je rad s darivateljima, osobnosti koje su mi prije bile nepoznate. Drugi dio koji je laboratorijski, postao mi je jako zanimljiv. U transfuziji bolesnike ne vidimo, ali smo svjesni da sve što radimo je za njihovu dobrobit. Mogu reći, poslije svega sam se našla u ovoj specijalizaciji i zavoljela je.

Kao predstojnica Zavoda za transfuzijsku medicinu što biste poručili potencijalnim darivateljima krvi. Zašto je dobro darovati krv? Osim humanog čina koji može spasiti život drugome ima li benefita i za darivatelja?

Reći darujte krv, to će se pozitivno ili negativno odraziti na vaše zdravlje nije moguće. Međutim, ono što smo mi svi svjesni jest to da netko tko daruje krv daruje iz osjećaja plemenitosti i dobrote te da ta emocija tijelu čini dobro. Ako gledamo osobni interes kad smo se najbolje osjećali, to je onda kad smo napravili nešto veliko, kad smo nekome nešto pomogli. Kad je nama netko pomogao to je u redu, ali je daleko veći onaj osjećaj zadovoljstva i sreće kad drugome pomažete. Ja mogu reći da ako nešto čini reperkusiju na naše zdravlje je upravo taj osjećaj: dobro sam i pomažem drugima.

Gradsko društvo Crvenog križa Split sa Zavodom za transfuzijsku medicinu KBC-a Split organizirano u Zavodu ili na terenskim akcijama kojih je 70-ak godišnje na području grada Splita u jednoj godini prikupi oko 12.000 doza krvi. Vi kao predstojnica Zavoda upravljate organizacijom procesa darivanja krvi i tehničkom organizacijom i suradnjom s Crvenim križem kako u Splitsko-dalmatinskoj tako i u Šibensko-kninskoj županiji. Kako to izgleda?

To je posao koji funkcionira kao lanac. Mi funkcioniramo uhodano, iza naše bolnice i Crvenog križa već su desetljeća dobrog rada. Sad je bitno održati na ovome nivou i podizati to. Naravno, imam cijeli tim koji sa mnom radi, liječnike koji su voditelji odjela, liječnike u operativi kao i glavne sestre, nas 90-ak koji radimo na Zavodu. Svatko zna svoju ulogu u ovome lancu, to treba pratiti, održavati i razvijati, te ostvarivati suradnju s Crvenim križom.

Gdje, kada i kako darivatelji mogu darovati krv na Zavodu?

Na Zavodu se krv može dati svaki dan od ponedjeljka do petka od 7,30 do 15 sati, a srijedom i četvrtkom do 19 sati.

Koliko taj učinak dolazaka ljudi u bolnicu, na Zavod za transfuzijsku medicinu da bi dali krv nekome bude plus, a nekome minus? Nekad ljudi ne vole dolaziti u ustanovu, a nekad baš žele doći tu gdje imaju osjećaj da su pomogli.

Često nam dođu darivatelji koji su s nekim razlogom došli, dovezli nekoga u bolnicu pa onda dođu dati krv. Međutim, ako netko ima strah od bolnice sigurno će ga odbijati to. Ono što sigurno odbija darivatelje su velike gužve na parkiralištima. Ali tome smo doskočili na način da smo osigurali 2 sata besplatnog parkinga u garaži u zgradi Lazarica za vrijeme darivanja krvi.

Tko može i treba, a tko ne može ili ne bi trebao dati krv?

Osnovni kriteriji postoje, osoba od 18. do 70. godine, težine iznad 55 kilograma, tlak veći od 110, manji od 180. To su osnovni kriteriji. Ako netko ima neko rizično ponašanje ili rizični kontakt ne smije biti darivatelj. Ako ste bili bolesni i ne osjećate se dobro također ne biste tada trebali darovati krv. Možemo u globalu reći da darivatelji krvi moraju biti najzdraviji dio populacije koji osim što su fizički dobro, osjećaju se zdravo, nemaju rizične kontakte i imaju dimenziju humanosti koja je prisutna kod svih.

Koje su najčešće predrasude s kojima se ljudi susreću a koje ih sprečavaju da daruju krv? Je li to strah od igle? Ili strah da će oni biti podložniji bolesti?

Oni koji do nas dođu već su raskrstili s nekim predrasudama ili dvojbama. Ako i osjećaju neku tegobu nakon samog darivanja dan-dva, smatraju da je veći čin darivanje krvi od par sati lošijeg osjećanja. Nemoguće je predvidjeti kako će se netko osjećati, ali imamo dosta darivatelja koji kažu: “Ja kad dam krv ja kao da lebdim. Osjećam se tako lagano.” Drugi pak kažu da im treba par sati ili jedan dan da im se organizam prilagodi nakon darivanja. Kako će netko reagirati ne možemo predvidjeti ili planirati.

Najviše ohrabrujući podatak je činjenica da krv spašava život? Ima li neka priča koja vam se utisnula u pamćenje?

Bolesnici koji najčešće trebaju krv su onkološki i hematološki pacijenti, jer prilikom kemoterapije dolazi do pada u krvnoj slici te su ovisni o transfuzijama. Druga skupina su kirurški pacijenti, operativni zahvati. Da bi bolesnici mogli ići na operativni zahvat koji krvari, trebaju transfuziju. Treća velika skupina bolesnika su prometne nesreće i ozljede. Ono što nas najviše dojmi i pogodi su stanja prometnih nesreća gdje su potrebne velike količine krvi tu je uvijek prisutan i strah, hoćemo li imati dovoljno krvi. Posebno pamtim jednu prometnu u ljetnim mjesecima gdje su u autu stradale četiri cure, sve ozlijeđene, gdje je bila velika potreba za krvi. To su za transfuziologa najstresnije situacije kada strahujete hoćete li moći zadovoljiti sve potrebe bolesnika za transfuzijom.

Kao pogled u budućnost možemo spomenuti i činjenicu da su u tijeku radovi na izgradnji Regionalnog transfuzijskog centra u Splitu koji će biti jedan od četiri centra u Hrvatskoj, a pokrivat će cijelu Dalmaciju. Što to znači za KBC Split, ali i za buduću medicinsku skrb za bolesnike u Dalmaciji?

Izgradnja Regionalnog transfuzijskog centra je veliki iskorak. Imat ćemo prostor koji odgovara našim potrebama i standardima proizvodnje krvnih pripravaka. Razvoj tehnologije značajno utječe na razvoj i cjelokupne transfuzijske medicine. Primjene novih metoda u svakom segmentu dijagnostike značajno podižu razinu uspjeha cjelokupne medicine i vjerujemo kako će te napredne tehnologije vrlo brzo biti svakodnevica u našoj struci. S novim centrom ćemo moći odgovoriti na izazove koji su pred nama i objediniti sve aktivnosti Zavoda na jednom mjestu. Posebno je to važno za povećanje broja uzetih doza krvi i proizvodnju krvnih pripravaka, to će biti na višoj razini i povećavati se ovisno o potrebama.

Kako biste komentirali našu sredinu u smislu darivanja krvi? Kad se objavi apel da nedostaje neke krvne grupe poveća li se broj darivanja? Reagiraju li naši sugrađani na apele? I zašto su apeli toliko česti, posebno ljeti?

Uvijek imamo odgovor na apele, nekada je to veći odaziv, a nekada slabiji. Odazivi darivatelja na apel su uvijek veći kada je apel povezan s nekom dramatičnom situacijom, primjer, kada je netko ozlijeđen, kada treba za određenu osobu, velike prometne nezgode itd., tada su odgovori darivatelji brzi i veliki. Ljudi se poistovjete, taknu ih tuđe teške sudbine…, daruju krv.

Netko je nazvao naš grad Gradom srca, kad je najteže ljudi daju najviše od sebe, pa i ono što misle da nemaju?

Naši ljudi su takvi, empatični, spremni pomoći, posebno u izvanrednim situacijama, a posebno darivatelji krvi. Vjerujem u dobrotu i plemenitost i u naše darivatelje da će se odazvati kada zatreba i kada ih pozovemo. To nam svima ulijeva sigurnost. Ipak, moramo raditi na tome da imamo kontinuiran ulaz doza krvi jer bolesnik ne smije čekati krv, već krv treba čekati njega.