25. listopada – Dan dobrovoljnih davatelja krvi

25. listopada u Republici Hrvatskoj obilježava se Dan dobrovoljnih davatelja krvi. Baš na ovaj dan 1953. godine održana je prva akcija darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima dobrovoljnog davanja krvi – 𝐝𝐚𝐫𝐮𝐣 𝐤𝐫𝐯 𝐝𝐨𝐛𝐫𝐨𝐯𝐨𝐥𝐣𝐧𝐨, 𝐛𝐞𝐬𝐩𝐥𝐚𝐭𝐧𝐨, 𝐬𝐨𝐥𝐢𝐝𝐚𝐫𝐧𝐨 𝐢 𝐚𝐧𝐨𝐧𝐢𝐦𝐧𝐨.

Gradsko društvo Crvenog križa Split u suradnji s Odjelom za transfuzijsku medicinu KBC Split provodi terenske akcije darivanja krvi, a današnji dan idealna je prilika da se zahvalimo svim darivateljima za plemenitost i humanost, a posebno da se zahvalimo svim darivateljima koji su ostvarili jubilarno davanje.

Nažalost, zbog situacije s koronavirusom, ove godine nije održana svečana ceremonija podjele prigodnih zahvalnica i poklona, stoga još jednom koristimo prigodu da se javno zahvalimo svim jubilarcima za svaku darovanu dozu krvi.

“Darivatelji su zaista stvarni spašavatelji ljudskih života, krv je jedini lijek koji se ne može umjetno proizvesti, i bez obzira na sav napredak medicine, medicinske tehnologije, kad nemate zalihe krvi nemate ni mogućnost spasiti ljudski život. Darivatelji krvi su stvarni humanitarci, daruju dio sebe, besplatno, anonimno, svakom darovanom dozom spase nečiji život, ne tražeći ništa zauzvrat, a ispunjeni su zadovoljstvom činjenja dobrog.”

JUBILARCI 2020.
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA SPLIT

𝟑𝟓 𝐃𝐀𝐕𝐀𝐍𝐉𝐀
Bauk Marina (Lovret)

𝟓𝟎 𝐃𝐀𝐕𝐀𝐍𝐉𝐀
Aleksić Nikola (uprava i samouprava)
Ančić Ivan (MUP)
Aralica Tomislav (MUP)
Balić Duje (HCK Split)
Baković Tomislav (Sanus)
Banović Ivan (MUP)
Bevanda Zdravko (Promet)
Bitunjac Marijo (Promet)
Božinović Stipe (HCK Split)
Cvitković Dalibor (BIS)
Goreta Milivoj (Veterani 4. GBR)
Hren Darko (HCK Split)
Lekšić Marko (Mertojak)
Lolić Daniel (Lokve)
Martinić Pero (HCK Split)
Matanović Andrej (Torcida Brda)
Melvan Neven (Plovput)
Mikulandra Saša (Mertojak)
Papić Joško (MUP)
Penava Edvard (BIS)
Radić Damir (HEP)
Repanić Siniša (BIS)
Šarlija Luka (MUP)
Škrlec Željko (Veterani 4. GBR)
Tadić Marko (Promet)
Velemirović Nikola (Mertojak)
Županović Zoran (Mertojak)

𝟕𝟓 𝐃𝐀𝐕𝐀𝐍𝐉𝐀
Banović Marin (MUP)
Brzica Željko (Mertojak)
Jukić Ivan (Torcida Brda)
Kamber Ivan (Promet)
Maček Josip (Promet)
Piasevoli Gvido (Uprava i samouprava)
Popadić Njegovan (Žrnovnica)
Sardelić Ivica (Torcida Brda)
Šimac Duško (Mertojak)
Tadin Miro (Podstrana)
Vukosav Davor (Sanus)
Zelić Mladen (Mertojak)

𝟏𝟎𝟎 𝐃𝐀𝐕𝐀𝐍𝐉𝐀
Horvat Nikola (Uprava i samouprava)
Mandić Zoran (Promet)

𝟏𝟐𝟓 𝐃𝐀𝐕𝐀𝐍𝐉𝐀 – 𝐢𝐳𝐯𝐚𝐧𝐫𝐞𝐝𝐧𝐢
Radaslić Mahmud (Torcida Brda)

Još jednom čestitamo i zahvaljujemo svim darivateljima koji su ostvarili jubilarno darivanje.
#SpasiŽivotDarujKrv

Završena je još jedna sezona rada Spasilačke službe na plažama i asistenata na plaži za osobe s invaliditetom

Spasilačka služba GDCK Split i ovu je sezonu u razdoblju od 14. lipnja do 13. rujna svakodnevno održavala sigurnost na 5 žnjanskih plaža. Po dva spasioca na svakom tornju uz nadzor voditelja spasilačke službe bili su zaduženi za nadzor plaže, prevenciju ozljeda i rizičnih ponašanja, pružanje prve pomoći i spašavanje na moru.

Ukupno su kroz ovu sezonu imali 28 većih intervencija koja su zahtijevala brzo djelovanje i pružanje prve pomoći, a neke od njih i pružanje liječničke pomoći. Uz to je odrađeno nešto više od 100 manjih intervencija koje su se uglavnom odnosile na posjekotine, ogrebotine, udarce i sl. Imali smo i jedno spašavanje iz mora, a u nekoliko navrata naši su spasioci pomagali roditeljima da pronađu djecu koja se izgubila na plaži.

Na plažama za osobe s invaliditetom na Benama (od 08. lipnja do 30. rujna) i Žnjanu (14. lipnja do 23. rujna), ukupno 9 naših asistenata bili su na pomoći osobama s invaliditetom, brinuli se za njihov siguran ulazak u more, korištenje električnih liftova kao i za održavanje ostale opreme.

spasioci

Međunarodni dan starijih osoba i Dekada zdravog starenja 2020 – 2030

Glavna skupština Ujedinjenih naroda donijela je 14. prosinca 1990. godine Odluku (45/106) prema kojoj se 1. listopada obilježava Međunarodni dan starijih osoba, s ciljem jačanja podrške osobama starije dobi. Starost nije bolest, već je starost životno razdoblje povezano s dobi iznad 65 godina. Starenje počinje od začeća i traje do smrti kao prirodan, ireverzibilan proces koji stalno napreduje. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana starijih osoba povezana je s oboljenjem COVID-19 i osobama starije dobi.

Demografsko starenje

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi približno jedna milijarda ljudi u dobi iznad 60 godina, a daljnja predviđanja ukazuju na porast broja osoba starije dobi (iznad 65 godina) i do dvije milijarde do 2050. godine. Udio osoba starije dobi u svijetu sve je veći pa postaje globalni trend zbog kojeg se sve više mijenjaju društveni i ekonomski odnosi.

Starenje populacije u 21. stoljeću postaje javnozdravstveni prioritet jer je starijim osobama potrebno omogućiti što duži životni vijek u dobrom zdravlju. Funkcionalno sposobna i zdrava osoba starije dobi može biti koristan član zajednice i potencijal za prijenos umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađu dob.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj živi 758.633 starijih osoba (17,7 posto) od 65 i više godina. Prosječna dob stanovnika su 42 godine pa Republika Hrvatska spada u jednu od najstarijih nacija Europe. Sve se više nameće pitanje novih modela zdravstvene zaštite i skrbi o starijim osobama, a ulaganje u zdravo starenje postaje neizbježno zbog održivosti mirovinskog sustava.

Dekada zdravog starenja, 2020-2030

Na 73. Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj 3. kolovoza 2020. godine, proglašena je „Dekada zdravog starenja 2020-2030“, kao poziv svim državama svijeta o značaju desetogodišnjeg razdoblja za poduzimanje zajedničkih akcija zbog unapređenja života starijih ljudi, njihovih obitelji i zajednica u kojima žive. Konkretne akcije određene su prioritetima o zdravom starenju, kako bi se ukazalo na njihovu važnost jer je potrebno: povezati sve ljude svijeta izgradnjom zajedničke platforme za inovacije; planirati akcije koje kreiraju nove politike za duži život; prikupljati globalne podatke i promicati istraživanja o potrebama starijih osoba; organizirati dugotrajnu zdravstvenu i socijalnu skrb prema potrebama starijih osoba; osigurati ljudske resurse za provođenje integrirane skrbi za starije osobe; pokrenuti globalnu kampanju protiv „dobizma“ i promjene razmišljanja i djelovanja o godinama i starenju; podržati ekonomska ulaganja i bolje razumijevanje zdravog starenja; razvijati globalnu mrežu prijateljskih gradova o zdravom starenju.

Zdravo starenje i COVID-19

Svjetska zdravstvena organizacija definira „zdravo starenje“ kao proces održavanja zdravlja i funkcionalne sposobnosti, koji omogućava blagostanje u starijoj dobi i u sredini koja podržava njihovo samostalno socijalno uključivanje, dostojanstveno, bez predrasuda i diskriminacije. Osnove za zdravo starenje postavljaju se u mlađoj životnoj dobi pozitivnim zdravstvenim ponašanjem. Najčešće zdravstvene poteškoće koje se javljaju u starijoj dobi vezane su uz kronične nezarazne bolesti (visoki krvni tlak, dijabetes, ozljede i dr.), uz prateće promjene koje zahvaćaju i druge organe (vid ili sluh).

Pojavom oboljenja COVID-19 u 2020. godini starije osobe trebaju biti posebno zaštićene od širenja zaraze koronavirusom poštujući preporučene epidemiološke mjere (izbjegavati javna okupljanja, održavati socijalne kontakte telefonom, održavati fizičku udaljenost od jednog metra u kontaktu sa članovima obitelji ili drugim bliskom osobama, održavati higijenu doma, osobnu higijenu, a posebno higijenu ruku).

Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe važnost odnosa prema starenju i osobama starije dobi jer se izraz „dobizam“ (engl. Ageism) razvio s negativnim značenjem. Vizija Europske politike za dobrobit i zdravlje 2020. godine temelji se na razvoju društvenih i ekonomskih promjena izgradnjom prijateljske okoline (engl. Age-friendly) u kojoj je starenje „prilika“, a nije „teret“ za društvo. Svaka osoba bi trebala imati priliku živjeti zdrav i dug život, što ovisi o više čimbenika (individualni, socijalni, okolišni i dr.) i njihovoj interakciji.

Uloga IFRC i Hrvatskog Crvenog križa

Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) poziva nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca na smanjivanje svih oblika „dobizma“ i na razvoj međugeneracijske solidarnosti te stvaranje pozitivnog stava o starenju. Početkom 2019. godine u IFRC je osnovana savjetodavna radna skupina „Zdravo starenje“ (eng. Healthy Ageing Advisory Group), čiji je član i Hrvatski Crveni križ, a s ciljem osnaživanja postojećih i razvoja novih programa za starije osobe u radu nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Hrvatski Crveni križ i društva Crvenog križa provode različite programe (Pomoć u kući, Dostava obroka, Dnevni boravak) za starije osobe. Zbog prevencije širenja koronavirusa aktivnosti se odvijaju u skladu sa zaštitnim mjerama za očuvanje zdravlja starijih osoba.

Iz Hrvatskog Crvenog križa je tijekom epidemije COVID-19 pružena humanitarna pomoć za 21.431 stariju osobu (paketi hrane i higijenskih potrepština, dostava namirnica, lijekova i dr.).

ZDRAVO STARENJE

31.000 paketa hrane za najranjivije u krizi uzrokovanoj koronavirusom

Kako bi odgovorio na izazove s kojima se suočavaju socijalno ugrožena kućanstva tijekom epidemije koronavirusa, Hrvatski Crveni križ pokrenuo je projekt „Pomoć socijalno ugroženim kućanstvima za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa (COVID-19) u Hrvatskoj“. U sklopu projekta bit će podijeljena 31.000 paketa hrane Vaš dar za pravu stvar socijalno ugroženim kućanstvima diljem Hrvatske.

Odluke i mjere koje se poduzimaju za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom utječu na promjene životnih navika građana što podrazumijeva ostanak članova obitelji u svojim domovima i izostanak drugih uobičajenih socijalnih kontakta.

Pojačane mjere izolacije uključuju ograničeno kretanje, ostvarivanje socijalne distance, a u slučajevima samoizolacije i potpunu zabranu kretanja te socijalnu izolaciju. Mjere koje čuvaju zdravlje najugroženijih skupina mogu imati posredno negativni učinak na ostale ukućane, ali i bitno izmijeniti uobičajene kanale nabave hrane i životnih potrepština.

Zbog svega navedenoga, kućanstva čiji članovi pripadaju socijalno ugroženim skupinama i primaju zajamčenu minimalnu naknadu temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb, u vremenu pandemije koronavirusa našla su se u posebno teškim životnim okolnostima i u riziku od siromaštva.

„Teško vrijeme u kojem živimo, još je teže za socijalno najugroženije građane. Kao i u brojnim situacijama ranije, pomoć koju pružamo našim najranjivijim sugrađanima nije samo pomoć u hrani već i poruka da nisu sami. Upravo ovakvim projektima i dalje ćemo pojačano raditi na ublažavanju socijalnih posljedica krize uzrokovane koronavirusom,“ izjavio je izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt.

Za vrijeme trajanja projekta, od 14. do 30. rujna 2020. godine, društva Hrvatskog Crvenog križa diljem Hrvatske podijelit će 31.000 paketa hrane Vaš dar za pravu stvar socijalno ugroženim kućanstvima u kojima žive najranjiviji članovi društva.

Hrvatski Crveni križ ovu akciju provodi u partnerstvu s tvrtkama Zagrebačka banka d.d., UniCredit fundation, Podravka d.d., Toyota Hrvatska, Farchioni Olii p.a., Ledo plus d.o.o., Tele 2 d.o.o., HBOR i JT International Zagreb d.o.o.

Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna 2020. godine

Premda se posljednjih nekoliko desetljeća sve više govori o „pandemiji kroničnih nezaraznih bolesti“ (bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti, dijabetes, ozljede i dr.) koje su postale vodeći uzrok bolesti i smrtnosti suvremenog doba, aktualna pandemija COVID-19 nas i dalje podsjeća na važnost prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine, u svijetu je od tuberkuloze umrlo 1,5 milijun ljudi, a od nje je oboljelo 10 milijuna osoba (3.2 milijun žena, 5.7 milijun muškaraca, 1.1 milijun djece).

Tuberkuloza je deveti od 10 vodećih uzroka smrti svih (zaraznih i nezaraznih) bolesti i vodeća zarazna bolest od koje se svake godine najviše umire u svijetu.

Uzročnik tuberkuloze i širenje zaraze

Uzročnik tuberkuloze je bakterija štapićastog oblika (Mycobacterium tuberculosis) ili bacil tuberkuloze, poznat i kao Kochov bacil, prema istraživaču dr. Robertu Kochu koji je 1882. godine objavio svoje otkriće o uzročniku tuberkuloze. Tuberkuloza prvenstveno zahvaća pluća, ali može zahvatiti i neke druge organe (mozak, bubrezi, kosti) pa se tad govori o izvanplućnoj tuberkulozi.

Izvor zaraze je bolesna osoba u čijem se iskašljaju nalaze bacili tuberkuloze, koji se šire kapljičnim putem zrakom (aerosolom) kao prehlada (govor, kašalj, kihanje) i koji udisanjem dospijevaju u pluća. Bacil tuberkuloze može opstati u ljudskom tijelu i bez znakova bolesti (latentna infekcija) pa zaražena osoba ne mora nužno oboljeti, niti je zarazna za druge osobe u okolini.

Širenju zaraze pogoduje bliski kontakt s osobom oboljelom od tuberkuloze (kućanstvo, radno mjesto, zajednički smještaj i sl.). Od tuberkuloze može oboljeti svatko, no češće se javlja u odrasloj dobi kao bolest nekih skupina ljudi (osobe starije dobi, beskućnici, zatvorenici, raseljene osobe, alkoholičari, pušači) zbog neishranjenosti, loših higijenskih uvjeta ili niskog životnog standarda. Smatra se kako je tuberkuloze postala najčešća pridružena zarazna bolest i vodeći uzrok smrti među oboljelima od AIDS-a.

Simptomi i liječenje tuberkuloze

Kod većine ljudi, bacil tuberkuloze se uništava vlastitom otpornošću organizma pa samo manji broj osoba oboli od aktivne i većinom plućne tuberkuloze. Svaka neliječena osoba oboljela od tuberkuloze može zaraziti od 10 do 15 osoba godišnje, a barem jedna od njih će oboljeti. Tuberkuloza se većinom otkriva slučajno pojavom općih simptoma i znakova bolesti koji traju duže od tri tjedna (kašalj, povišena temperatura, noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne mase, umor).

Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi redovitim uzimanjem više lijekova istodobno (antituberkulotici). Liječenje tuberkuloze započinje u bolnici u trajanju dva mjeseca, a nakon otpusta iz bolnice traje još četiri mjeseca kod kuće, pridržavajući se liječničkih uputa.

Nepravilno liječenje smanjuje mogućnost izlječenja, a može dovesti i do razvoja težih oblika multirezistentne tuberkuloze (stvaranje otpornosti prema nekim ili svim lijekovima) od koje godišnje oboli gotovo 500 tisuća osoba. Tuberkulozni bolesnik koji se ne liječi opasan je za okolinu, a 50 posto neliječenih bolesnika umire tijekom pet godina. Najbolja primarna prevencija protiv tuberkuloze je cijepljenje.

Proširenost tuberkuloze u svijetu i Hrvatskoj

Premda oboljelih od tuberkuloze ima u svim zemljama svijeta, ipak najviše oboljelih živi u zemljama Azije i Afrike južno od Sahare (Bangladeš, Filipini, Indija, Indonezija, Južna Afrika, Kina, Nigerija, Pakistan). U Hrvatskoj je posljednjih desetljeća zabilježen pad broja osoba oboljelih od tuberkuloze, koji prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznosi devet oboljelih na 100 tisuća stanovnika. Jedna četvrtina osoba oboljelih od tuberkuloze starija je od 70 godina.

Bez obzira što je epidemiološka situacija u Hrvatskoj dobra i pod kontrolom, ipak na tuberkulozu treba stalno misliti, osobito kod upale pluća koja ne prolazi uz uobičajeni antibiotik ili kod osoba koje dugotrajno i suho kašlju. Posljednjih godina uočen je porast broja osoba oboljelih od tuberkuloze kod onih koji boluju od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), dijabetesa, malignih bolesti ili kod osoba koje su oslabljenog imuniteta. Njihovo liječenje traje najmanje godinu dana.

Svake godine Hrvatski Crveni križ obilježava zajedničku akciju svih društava Hrvatskog Crvenog križa kao Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna, čime se želi podsjetiti sve stanovnike, oboljele osobe i članove njihovih obitelji na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze kao zarazne bolesti u našoj zemlji.

ČUVAJTE SVOJA PLUĆA!