Humanitarnom akcijom “Split za Split” prikupljeno 36 tisuća kuna za najugroženije obitelji

Splitske organizacije Caritas, Gradsko društvo Crvenog križa Split, DES, MOST i SKAC_ST od 13. listopada do 13. studenoga u sklopu humanitarne akcije “Split za Split” uplatama na posebni račun akcije prikupljale su novčane donacije namjenjene za deset najugroženijih splitskih obitelji koje će nadolazeće blagdane i kraj godine dočekati bar malo lakše uz ovu novčanu pomoć.

Humanitarna akcija organizirana povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obilježava 17. listopada, okončana je nakon mjesec dana, a ukupna prikupljena sredstva u iznosu od 36.637,62 kn bit će podjeljena u jednakom iznosu obiteljima koje je Centar za socijalnu skrb u Splitu procijenio kao najugroženije. Ovo je prvo ovakvo udruženo djelovanje organizacija koje rade na području socijale u Splitu i koje na različite načine brinu za najugroženije – organizacijom prihvata za beskućnike, pučkih kuhinja, osiguravanjem humanitarnih paketa hrane, higijene, odjeće, obuće i bonova, radom socijalne samoposluge, pružanjem psihosocijalne podrške, organizacijom namjenskih humanitarnih akcije itd.

“Split za Split” – humanitarna akcija koja je trajala mjesec dana imala je svoj donacijski dan na rivi 15. listopada kad su sve organizacije na štandovima na rivi izložile proizvode ponuđene u zamjenu za donacije za ovu svrhu, a osim toga ovakvo zajedničko djelovanje u javnosti imalo je za cilj i podizanje svijesti o potrebi udruživanja svih snaga radi borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji su u stalnom porastu.

Prva humanitarna akcija “Split za Split” je okončana, a splitske organizacije Caritas, Gradsko društvo Crvenog križa Split, DES, MOST i SKAC_ST nastavljaju djelovati u cilju borbe protiv siromaštva. Ovom prigodom zahvaljuju svim pojedincima i organizacijama koje su podržale humanitarnu akciju i svim građanima koji su uplaćivali donacije za ovu svrhu kako bi zajedno pomogli najugroženijima među nama.

6 5 4 3 2 1

Služba traženja Crvenog križa Split u Ukrajinskoj krizi: 250 dana u službi raseljenog stanovništva iz Ukrajine i susjednih zemalja

Služba traženja osnovna je djelatnost Crvenog križa te uz Prvu pomoć nastarija aktivnost najvećeg humanitarnog pokreta u svijetu koji djeluje od 1859. godine, a do danas razgranao je svoju humanitarnu mrežu u 192 zemlje. Osnivač Crvenog križa Henry Dunant u bitci kod Solferina 1859. godine uz organizaciju pružanja prve pomoći, zapisivao je posljednje poruke umirućih. Tada je 40.000 vojnika ranjeno ili je izgubilo život, a osnivač Pokreta je poštivajući načela koja i danas vrijede u Crvenom križu, prosljeđivao poruke obiteljima s obje zaraćene strane. Neki izvori svjedoče da je tom prilikom povikao „Svi smo braća!“(„Siamo tutti fratelli!“), ne birajući kome će pomoći, a načelo nepristranosti jedno je od temeljnih načela koje obilježava i rad Službe traženja.

U našoj zemlji se aktivnosti Službe traženja provode od 1878. godine, dakle od samog nastanka Crvenog križa na našem području. U mirnodopsko vrijeme Služba traženja u Hrvatskoj je usmjerena na obnavljanje obiteljskih veza koje su prekinute iz različitih razloga: migracije iz ekonomskih, političkih ili obiteljskih razloga. No, u ratnim vremenima Služba traženja ima još izražajniju ulogu. Naime, velik broj aktivnih zahtjeva za traženje odnosi se na osobe nestale u Domovinskom ratu i sudbina nekih od njih nije rasvjetljena ni dan danas.

Kad se dogodi prirodna katastrofa, oružani sukob ili nesreća velikih razmjera, u kojoj ljudi zbog ugroženosti svojih života napuštaju mjesto stanovanja, Služba traženja koristi utvrđene jedinstvene metode i protokole u cijelome svijetu, ali se mora i prilagoditi svakoj posebnosti nastale krize. U svakoj krizi, među prvima formira punkt i započinje s pružanjem pomoći ugroženom stanovništvu.

Uslijed Ukrajinske krize Služba traženja Hrvatskog Crvenog križa odmah na početku sukoba u Ukrajini je aktivirala sve svoje mehanizme te od kraja veljače evidentira raseljene osobe, prvenstveno zbog prevencije gubitka kontakta s obitelji, te ih informira o pravima i obvezama osoba pod privremenom zaštitom Republike Hrvatske. Evidencija osoba u Službi traženja Crvenog križa je temelj za pružanje materijalne pomoći u vidu paketa hrane i higijene, kao i psihosocijalne podrške. Nadalje, cilj Crvenog križa je ublažiti ljudsku patnju, pružiti podršku potrebitima te sudjelovati u informiranju i pomoći pri integraciji raseljenih osoba u društvo.

Od početka sukoba u Ukrajini, u našem društvu evidentirano je 689 osoba te 260 osoba (maloljetna djeca i njihova pratnja) u kolektivnom smještaju u Splitu. Trenutno je na našem području smješteno 550 osoba u privatnom smještaju te 136 osoba u kolektivnom smještaju. Područje je napustilo 135 osoba iz privatnog smještaja te 124 osobe iz kolektivnog smještaja.

U ožujku je u Službi traženja Gradskog društva Crvenog križa Split evidentirano više od 200 osoba, dok je istovremeno preko 50 obitelji došlo u GDCK Split samo po informacije, bez potrebe za humanitarnom pomoći. U istom mjesecu smo zaprimili preko 400 poziva na broj koji je otvoren samo za pružanje informacija osobama koje su tražile ili pružale pomoć. Prikupljanjem informacija važnih za raseljene osobe, te dijeljenjem istih pomagali smo im da reguliraju svoj status u Republici Hrvatskoj. Broj poziva je osjetno pao već u travnju, priljev osoba se smanjio: od ožujka u kojem je evidentirano preko 200 osoba do rujna u kojem je evidentirano 30 osoba koje su većinom migrirale unutar Hrvatske.

Do sada nismo zaprimili ni jedan Zahtjev za traženje, što je i očekivano, obzirom da telekomunikacijska infrastruktura u Ukrajini funkcionira, te su članovi razdvojenih obitelji u kontaktu putem mobilnih mreža.

Od ožujka do srpnja humanitarni paketi su dostavljani na kućne adrese, a od srpnja osobe dolaze po paket osobno, osim onih koji  nisu u mogućnosti preuzeti pomoć. Njima pomoć dostavlja mobilni tim Crvenog križa Split.

U razgovoru s raseljenim osobama dobivamo informacije o specifičnim potrebama, bilo da se radi o zdravstvenim poteškoćama, uključivanju u obrazovni sustav, sportskim aktivnostima i dr., koje se uspješno zadovoljavaju u suradnji s drugim pružateljima usluga ili samostalno.

Problemi s kojima se susreću ili su se susreli su u pravilu isti: nemogućnost pronalaska povoljnog smještaja u ljetnom periodu, nemogućnost upisa djece u vrtić, otežane okolnosti pronalaska posla, a trenutno ne postoji dostupan besplatan tečaj hrvatskog jezika što usporava integraciju.
Neizvjesna situacija u vlastitoj domovini, gubitak kontrole nad životom, osjećaj bespomoćnosti, te odvojenost od članova obitelji koji su ostali u Ukrajini predstavljaju težak teret u njihovim životima s kojim se moraju nositi dok pokušavaju uspostaviti svakodnevnicu do povratka u svoju rodnu zemlju.

Jedan dio djece pohađa nastavu na daljinu (iz Ukrajine), dok je drugi dio sukladno osobnim odlukama i donesenim propisima nadležnih tijela u Hrvatskoj pohađa nastavu u hrvatskim školama.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 20 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33

Ovisnosti su kronične i pogubne bolesti, a mlade osobe u posebnoj su opasnosti

Svake  godine od 15. studenog do 15. prosinca temeljem Odluke Ministarstva zdravstva Hrvatski zavod za javno zdravstvo obilježava Mjesec borbe protiv ovisnosti. Za vrijeme trajanja mjeseca borbe protiv ovisnosti stručnjaci  nastoje potaknuti  zajednicu na razmišljanje o bolestima ovisnosti s ciljem prevencije i aktivne borbe protiv bolesti ovisnosti.  I Hrvatski Crveni križ  niz godina obilježava Mjesec borbe protiv ovisnosti.

Pod  ovisnostima većina ljudi  pomisli na droge. Brz način života i značajne promjene na globalnoj društvenoj sceni razvile su i nove vrste ovisnosti – ovisnost o internetu, ovisnost o kockanju, klađenju i igrama na sreću.

Ovisnosti su kronične i pogubne bolesti. Ovisnostima posebice su izložene mlade osobe kod kojih je ovisnost izrazito štetna, opasna i pogubna. U hrvatskoj zamjetan je trend porasta konzumiranja alkohola uz vrlo česta opijanja kod mladih osoba, kao i porast ovisnosti o internetu i društvenim mrežama.

Najbolja borba protiv bolesti ovisnosti su aktivnosti koje sprječavaju nastanak ovisnosti. Obitelj, komunikacija, školske i radne sredine su glavna snaga borbe protiv ovisnosti. Za vrijeme mjeseca borbe protiv ovisnosti razmislite o sebi i svojim bližnjima. Ako uočite problem ovisnosti razgovarajte i potražite pomoć stručnih osoba.

Živite zdravo i mislite na svoje zdravlje !

Darivanje krvi kao obiteljska tradicija: Braća Jovanović iz HEP-a zajedno darovala 152 doze krvi

U listopadu, mjesecu darivatelja krvi, predstavljamo pojedince, grupe i organizacije koji čine dio velikog humanog lanca od darivatelja do bolesnika.

 U mjesecu darivatelja krvi pokušavamo ljudima približiti tko su i kakvi su darivatelji krvi. Među njima, na listopadskoj akciji Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi HEP-a u Splitu naišli smo na dvojicu braće koji su dosada darovali 152 doze krvi. Riječ je o braći Božidaru (55) i Ivici (51) Jovanoviću. Božidar je elektromonter, a Ivica elektroničar u HEP-u u Splitu.

DDK-članci-braća-jovanović

Kako ste se uključili i postali darivatelji?

Božidar: I ne sjećam se točnog početka, sjećam se da se pojavila neka potreba, apel za krvi, u dva navrata s vremenskim odmakom darovao sam krv, a onda sam vidio da to nije nekakav bauk, ta igla, i tako se to nastavilo dalje.

Ivica: Ranije sam radio u Omišu i nisam bio darivatelj, ali otkad sam prešao u Split 1993. godine potaknut kolegama koji su darovali krv i sam sam se priključio tome.

Božidare, jeste li i Vi bili onaj koji je brata motivirao, a koji je dosada 72 puta dao krv?

Božidar: Možda jesam, stariji sam ipak. Stariji je uvijek uzor, jel’ da?! U obitelji još je i moja kćer darovala krv u nekoliko navrata.

Klub DDK HEP-a jedan je od aktivnijih Klubova u Splitu s dugom tradicijom djelovanja Kluba unutar organizacije HEP-a. Poznato je da su darivatelji krvi najzdraviji članovi društva i u tom smislu darivanje krvi je humani i humanitarni čin, ali i zdravstveni čin jer krv mogu dati zdravi ljudi. Darujete li krv samo u okviru organiziranih akcija Kluba DDK HEP-a? 

Božidar: Darujem krv u organizaciji Kluba i to četiri puta godišnje, redovan sam u tome. Kad se uzme ovih 80 davanja krvi već se skupilo i blizu trideset godina mog darivanja krvi. Do sada, ni sam nisam bio svjestan da to toliko dugo traje. Ranije su akcije bile organizirane triput godišnje, ali zadnjih godina prate ovaj ciklus muškog davanja svako četiri mjeseca tako da se tome odazivam, pa se skupilo gotovo 30 godina darivanja krvi. Drago mi je da mogu pomoći drugome, iako fraza zvuči uobičajeno, tako je. Ako se čovjek osjeća zdrav, zašto ne?! Svako malo su neki apeli, čujemo ih po radiju, i redovno darujemo krv.

Ivica: Koliko ja vidim ova ekipa s kojom mi radimo, manje-više svi smo darivatelji. A oni koji odu u mirovinu ne mogu više darivati krv na akcijama Kluba, ali zato nastavljaju darovati krv na Zavodu za transfuzijsku medicinu, u svakom slučaju ne odustaju. Mislim da je to važno.

Kako ljudi reagiraju kad saznaju da ste darivatelj krvi?

Božidar: Ljudi među kojima se krećem znaju da sam dobrovoljni darivatelj krvi i da darujem krv redovito na akcijama. Ali kad su i sami involvirani u to da je njima ili nekome njihovom bližnjem potrebna krv obično spomenu da me se sjete u toj aktivnosti.

Ivica: Ja u svom društvu podijelim to da sam darivatelj. Meni je draga ta uloga i nastojim motivirati druge te pomoći kad god mogu.

Što Vama znači darivanje krvi? Zašto to radite?

Božidar: Nije mi to ni obveza ni teret, nego baš naprotiv – radost. Kad čovjek može pomoći drugome puno se bolje osjeća nego da njemu netko nešto pomaže.

Ivica: Moj motiv je iz humanosti, jednostavno da pomognem drugome.

Jeste li ikada imali problema ili teškoća nakon što ste dali krv?

Božidar: Ne, nikada nisam imao problema. Iako imam malo povišen tlak povremeno, nemam tegoba nakon darivanja.

Koja bi bila Vaša poruka zašto darovati krv?

Ivica: Moja poruka bi bila – možete pomoći nekome drugome a vas neće ništa koštati. Nije ništa strašno, ne boli, a može se pomoći nekome, spasiti život neki.

Svečana podjela priznanja jubilarcima povodom obilježavanja Dana darivatelja krvi u Republici Hrvatskoj

25. listopada u Hrvatskoj se tradicionalno obilježava Dan darivatelja krvi, a tom je prigodom u Hrvatskom domu u Splitu upriličena svečana podjela priznanja dobrovoljnim darivateljima koji su u 2022. godini ostvarili jubilarno darivanje i to 35. kod žena, a 50., 75., 100. i 125. kod muškaraca.

Organizator svečane dodjele je Gradsko društvo Crvenog križa Split, a osim samih jubilaraca, voditelja klubova darivatelja krvi, predsjednika klubova darivatelja krvi pri Gradskom društvu Crvenog križa Split gosp. Petra Šimunovića, svojim dolaskom svečanost su uveličali i gradonačelnik Grada Splita gosp. Ivica Puljak i ravnatelj Kliničkog bolničkog centra u Splitu gosp. Julije Meštrović sa suradnicima sa Zavoda za transfuzijsku medicinu.

Ovogodišnji jubilarci su:

125 DAVANJA – muškarci
01. Damir Bilandžić
02. Antun Nakić

100 DAVANJA – muškarci
01. Mladen Baučić
02. Andrija Romac

75 DAVANJA – muškarci
01. Ivica Antičević
02. Joško Kraljević
03. Predrag Kunac
04. Duško Madžarac-Erceg
05. Blagoje Mastilović
06. Ivica Mladinić
07. Ivica Radalj
08. Ljudmil Stipaničev
09. Ljubo Tica
10. Darijo Tumpak
11. Milan Zečić

35 DAVANJA – žene
01. Zorica Laškovski
02. Maja Munivrana
03. Ana Perkušić
04. Mirjana Vuko

50 DAVANJA – muškarci
01. Milan Aljinović
02. Zoran Barišić
03. Kristijan Bečić
04. Damjan Beritić
05. Goran Božanić
06. Krsto Burazer
07. Željko Čeko
08. Josip Ćuk
09. Branko Duvnjak
10. Robert Elez
11. Marko Franić
12. Boro Franjkić
13. Mario Galić
14. Marijo Gilić
15. Adam Janković
16. Ivan Jelavić-Šako
17. Ante Jukić
18. Ante Jurić
19. Ante Knežević
20. Jurica Kokan
21. Ante Lipotić
22. Siniša Maletić
23. Mirko Matković
24. Goran Mijić
25. Siniša Munjiza
26. Denis Muše
27. Hrvoje Panžić
28. Ivica Perković
29. Joško Petković
30. Anton Rojnica
31. Ante Romac
32. Ivica Sindik
33. Marijan Slipčević
34. Nikša Sviličić
35. Željko Šamadan
36. Nikola Šćepanović
37. Marin Tomasović
38. Ivica Tomašević
39. Damir Višić
40. Siniša Vladislavić
41. Ivica Vujičević
42. Goran Vukelić
43. Damir Žižić

Hvala Vam od ❤ na svakoj darovanoj dozi 🩸

svecanost_darivatelji-01 svecanost_darivatelji-02 svecanost_darivatelji-03 svecanost_darivatelji-04 svecanost_darivatelji-05 svecanost_darivatelji-06 svecanost_darivatelji-07 svecanost_darivatelji-08 svecanost_darivatelji-09

svecanost_darivatelji-10

Fotogaleriju sa svim slikama sa svečanosti pogledajte na našoj Facebook stranici